COVID INFO

PROMO&CME

  • PROMO&CME

Sve što trebate znati o Sputnik V vakcini

Koji je sastav Sputnik V vakcine protiv koronavirusa u naučnoj zajednici poznatoj kao Gam-Kovid-Vak



Krenimo najprije od pomoćnih tvari

Kroz dugi niz godina, glavna slabost adenovirusnih vakcina bila je njihova stabilnost. Adenovirusi stajanjem relativno brzo postaju neaktivni zbog pucanja ovojnice virusa, pa time ne mogu ostvariti svoju funkciju, a to je imunizacija. Proces imunizacije objasnit ćemo kasnije u tekstu. Većina sastojaka vakcina zbog služi da stabilizira viruse.


Sputnik V razvio je tehnologiju stabilizacije virusa koji su plod istraživanja objavljenih prije nekoliko godina.

Vakcina Sputnik V, sastoji se od dva tipa adenovirusa (što ćemo objasniti malo kasnije), pa se vakcina sastoji od dvije različite bočice. No, u pogledu pomoćnih tvari (ekscipijensa), obje bočice imaju isti kvantitativni sastav. Sadrže natrijev hlorid, magnezijev klorid heksahidrat, sukrozu, EDTA, polisorbat 80 i etanol.

Sputnik V vakcina sadrži Tris pufer kao dodatni stabilizator koji stabilizira pH vakcine. Vakcina sadrži i vodu za injekcije.


Zbog razlike u sadržaju stabilizatora, vakcine se čuvaju na različitim temperaturama.

Ruska vakcina Sputnik V čuva se na temperaturi nižoj od -18 °C i to mu je i mana. Najavljeno je i liofilizirana vakcina koje bi se moglo čuvati na temperaturi od +2 °C do +8 °C.

Aktivna tvar vakcine

Gen za „spike“ protein virusa SARS-CoV-2 (protein šiljka) ugrađen je u adenovirus.


Šta je to adenovirus ?

Adenovirusi su velika grupa virusa koja mogu izazvati niz bolesti, no u vakcinama se koriste neopasni adenovirusi. Kako bi se osigurala dodatna sigurnost, ti su virusi tzv. nereplikativni virusi. Drugim riječima, oni se ne mogu replicirati (razmnožavati u stanici).

Na koji način smo ih onemogućili da se umnožavaju?

Tako da je gen za protein šiljka ubačen u gen E1 adenovirusa. Ubacivanjem u gen E1, on gubi svoju funkciju. Bez gena E1, adenovirus se ne može razmnožavati. Jednom kad dođe u stanicu, adenovirus će „narediti“ stanici stvaranje proteina šiljka (spike proteina). To i inače virusi rade, „naređuju“ stanici stvaranje svojih proteina.

U ovom slučaju nauka je nadmudrila viruse – ubacivanjem gena za protein šiljka virus, virus će narediti stanici da stvara protein šiljka. Dio tog proteina izaći će iz stanice i preuzet će ih imunološke stanice i započeti kaskadu imunološkog odgovora.

Takvi adenovirusi neće „naređivati“ stanici dugo vrijeme – kako se ne replicira (razmnožava), taj proces traje oko sedam dana. Prisustvo adenovirusa služi da dodatno potakne imunološki odgovor protiv proteina šiljka virusa sARS-CoV-2.

Premda imaju zajedničku platformu, AstraZeneca/Oxford i Sputnik V imaju različite adenoviruse. Glavna slabost jednog dijela adenovirusnih vakcina je što su adenovirusi vrlo česti u ljudskoj populaciji. Može se lako dogoditi da osoba već ima antitijela protiv adenovirusa. Ako ta antitijela reagiraju s adenovirusom iz vakcine, to može smanjiti učinkovitost vakcine.



Ruski naučnici preuzeli su nešto manje inovativan i stariji pristup koristeći već poznate adenoviruse. Odlučili su se na dva različita virusa: u prvoj imunizaciji koriste adenovirus tip 26, a u drugoj imunizaciji koriste adenovirus tip 5. Tako smanjuju rizik da antitijela protiv adenovirusa smanje učinkovitost imunizacije.

Vakcina Sputnik V) sadrži 1±0,5×10 na 11 virusnih čestica po dozi.


Koliko se razlikuje pristup adenovirusnih vakcina i mRNA vakcina?

S molekularne razine razlike su jasne. Kod mRNA vakcina lipidi omogućuju ulazak mRNA koja kodira protein šiljka. Stanice zbog mRNA stvaraju protein šiljka i imunološki sistem stvara reakciju protiv tog proteina.

Adenovirusi su DNK virusi. U adenovirus je ubačen gen za protein šiljka. Ulaskom u stanicu, sam adenovirus „naređuje“ stanici da „prepiše“ DNK s virusa u mRNA iz koje onda nastaje protein šiljka virusa SARS-CoV-2. I mRNA i adenovirusna vakcine imaju sposobnost potaknuti „iskru“ koja započinje kaskadu imunološke reakcije mehanizmima.


Mogu li adenovirusne vakcine promijeniti genetski kod čovjeka?

Do sada niti u eksperimentalnim životinjama, ni u ljudima nije dokazan takav proces. Adenovirusne vakcine nisu novost i korištena su davno u pokušaju nastanka vakcine

protiv HIV-a.

Koje su doze i količine vakcine koju moram primiti ?

Pojedinačna doza vakcine je 0,5 mL koji se daje intramuskularno (u mišić). Postoje kao višedozni oblici s osam ili deset doza u pakiranju. Druga doza ruske vakcine Gam-Kovid-Vak daje se tri sedmice nakon prve doze.


Učinkovitost

Preliminarni podaci iz (još nedovršene) faze 3 pokazuju da Sputnik ima učinkovitost od oko 90% kada se primjenjuje u dvije doze u razmaku od tri sedmice.

1,216 views

Recent Posts

See All